Kroz celokupnu ljudsku istoriju se smatralo da je starenje normalan fiziološki proces na koji se ne može mnogo uticati. Možda ovo nećete želeti da čujete ili vam se neće dopasti, svrha starenja je bila da se napravi mesto za sledeću generaciju.
Od nedavno, uz veliki medicinski napredak, pojavilo se novo stanje svesti u kome se biološko starenje sve više smatra patološkim procesom za koji se može učiniti mnogo toga kako bi se odložio njegov početak i redukovao njegov efekat. Moderna medicina već danas uspešno pokazuje da preventiva i tretmani protiv starenja mogu ograničiti neke aspekte biološkog starenja.
Tradicionalno, prepoznajemo razliku između dva tipa starenja,:
⦁ Starenje ili starost je termin koji se koristi za hronološko starenje, na primer: žena koja je stara 40 godina ima hronološku starost od 40 godina. To je ono što vam piše u ličnoj karti.
⦁ Senesens je termin koji se kod nas retko koristi, i označava patološko biološko starenje, na primer: dobijanje sedih vlasi sa godinama je znak (neprirodnog) procesa starenja.
Svi pojedinci u populaciji rođeni istog dana stare istom brzinom. Međutim usled razlika životnih okolnosti, svako doživljava različita slučajna oštećenja i poseduju različite genetske varijacije koje menjaju brzinu senesensa, što rezultuje u varijacijama njihove smrtnosti. Dakle, osobe rođene istog datuma umiru u različito vreme, ne zbog procesa starenja, nego senesensa.
Izvor: Anti-Aging medicina – Nauka u rešavanju kvaliteta života
Autor: Dr Liliana Goliani